Kada se Šveđanka Linda Makgurk preselila u Indijanu sa svojim suprugom Amerikancem da zasnuje porodicu, ubrzo je shvatila da njena poimanja o igri na otvorenom tamo nisu ustaljena. U Švedskoj se deca igraju napolju tokom čitave godine, bez obzira na vremenske prilike. Ostavljanje beba da spavaju napolju na niskim temperaturama nije samo nešto što je uobičajeno – to je praksa koju preporučuju lekari. S druge strane, otkrila je da su u SAD igrališta uglavnom pusta, i da deca u predškolskom uzrastu vežbaju akademske veštine dok se njihovi skandinavski vršnjaci penju na drveće i hvataju žabe.
Boreći se da se uklopi i odluči šta je najbolje za njenu decu, autorka se okrenula sopstvenom detinjstvu u potrazi za odgovorima. Da li bi skandinavska filozofija Ne postoji loše vreme, samo neadekvatna odeća mogla da bude ključ za bolji život njene dece u Americi? I kako bi se odnos njene dece prema prirodi promenio kada bi se upoznala sa skandinavskim konceptima friluftsliv-a i hygge-a? Autorka je krenula na šestomesečno putovanje u Švedsku da sve to sazna.
Knjiga Ako je zima, nije lav ističe važnost provođenja vremena na otvorenom i ilustruje način na koji bi skandinavska kultura mogla da bude ključ za podizanje zdravije, otpornije i samouverenije dece svuda u svetu.

Revolucionarni pristup dr. Rossa Greena kojim se učinkovito rješavaju izazovna ponašanja djece.
Kakvo je eksplozivno dijete? Ono na uobičajene probleme reagira izrazito frustrirano – plačem, vrištanjem, psovanjem, udaranjem, grizenjem, pljuvanjem ili uništavanjem imovine.
Njegovi česti izljevi bijesa roditelje čine frustriranima, uplašenima, zabrinutima i očajnički željnima pomoći. Većina roditelja, u najboljoj namjeri da riješi problem, posegnula je za čitavim arsenalom mjera – od racionaliziranja, preko kažnjavanja, do terapije – bez ikakva uspjeha.
Dr. Ross Greene, istaknuti kliničar i jedan od prvih stručnjaka u liječenju djece sa socijalnim, emocionalnim i bihevioralnim teškoćama, radio je s tisućama eksplozivne djece i ima dobre vijesti: ta djeca nisu željna pažnje ili nemotivirana, a njihovi roditelji nisu pasivna, popustljiva bića kojima dijete lagano manipulira. Kroz ovu suosjećajnu, pronicljivu i praktičnu knjigu, dr. Greene pruža novi konceptualni okvir za razumijevanje njihovih poteškoća. Umjesto oslanjanja na nagrađivanje i kažnjavanje, njegov model rješavanja problema promiče suradnju s eksplozivnom djecom i poučavanje te djece vještinama koje im nedostaju.

Dug dan u produženom boravku, novi vaspitači, nova kuća, izmenjen raspored, rastrzana mama, neprijatno sečenje noktiju – dete bi možda moglo da se nosi sa jednom od tih stvari, ali sa svim stvarima zajedno, nije li to previše? A vi? Šta radite kada malo dete neće da opere zube, mleko se prospe, tost izgori i pas pobegne sa pelenom? Jeste li sposobni da jednim pogledom sagledate sve opcije koje vam se nude?

Iako pod realnost roditeljstva često potpadaju podsećanje, zvocanje ili ispitivanje, direktna naređenja češće izazivaju protivljenje nego poslušnost. Malo razigranosti, ako uspete da smognete snage za nju, zapravo zahteva mnogo manje energije nego nošenje sa svim onim otporom koji sledi nakon izrečene zapovesti. Sva deca su različita, pa alati koji važe za jedno dete ne moraju biti efikasni kada je u pitanju drugo dete. Važno je da roditelji usklade očekivanja sa detetovim razvojem i nivoom iskustva. Možete da kukate nad punom sudoperom, ili možete da pustite muziku, napravite penu i igrate kroz taj haos. To je dragocena životna veština. Roditeljstvo je umetnost, a ne nauka.
Džoana Fejber i Džuli King, koje su stručnjaci za probleme roditeljstva, dele svoju mudrost stečenu godinama tokom vođenja radionica, kao i konkretne savete koji će transformisati vaš odnos sa malom decom. Ovaj pristupačni priručnik ohrabriće roditelje i staratelje da ostvare korisne i radosne veze sa mališanima od druge do sedme godine. Pored toga, ova knjiga će uticati na to da mala deca izrastu u samostalna i kooperativna bića.