Djelo govori o djevojčici koja propadne kroz zečju rupu i nađe se u čarobnom svijetu naseljenom zanimljivim stanovnicima. Posve nesvakidašnjim i gotovo magičnim. Lutajući kroz tu zemlju, Alisa se susreće s problemima i izazovima koje mora savladati kako bi pronašla put kući. Svojim lutanjem upoznaje neobične zakone te zemlje i još čudnija bića koja ih provode ili krše. Upravo ta bića, zakoni i dogodovštine male djevojčice analogija su koju je Carol namjerno isticao kao aluziju na njegove prijatelje i neprijatelje, na sustav u kojem živi, školstvo, sudstvo i vladu… sve to kroz dječju priču, koja je jednako poučna i djeci i odraslima.

Najveće Krležino poetsko ostvarenje nesumnjivo je pjesnički kompendij «Balade Petrice Kerempuha» iz 1936. Krleža je u Baladama stvorio vlastiti jezik, jezik kojim se nikad i nigdje nije govorilo ni pisalo – savršeni hibridni instrument temeljno kajkavskoga idioma u koji su utkani, virtuozno i funkcionalno, latinski, madžarski, njemački, hrvatski štokavski, talijanski i ini leksemi i stilemi. Kompozicija se ne može okarakterizirati ni kao spjev, ni kao pjesnička drama, ni kao bilo na koji konvencionalan način. U tom djelu dominira, najvećim brojem pjesama, glas i vizura hrvatskoga plebejskoga “proroka” Petrice Kerempuha, u autorovoj svijesti utjelovljenja socijalno i nacionalno gaženoga pučkoga hrvatstva. Tematika je raznovrsna, no prevladavaju slike krvi, mučenja, razaranja kao i motivi izdaje, prodaje, veleizdaje i odnarođenja.

Koko se veseli putu u Pariz iako ga je Zlatko pomalo prestrašio svojim pričama o tom gradu. Na aerodromu ih dočekuje slikar Poklepović, Zlatkov ujak. Vodi ih u svoj skroman stan i pokazuje im sliku Mona Lisu, koju je naslikao slavni talijanski slikar Leonardo da Vinci. Koko i Zlatko zbunjeno gledaju u sliku, a slikar Poklepović ispriča im priču o filmskom redatelju Allesu Worsonu i njegovom filmu koji se snima u Parizu i svojoj ulozi u čitavom poslu. No o svom filmu Worson je dao intervju čuvenom pariškom reporteru Marcel Cleveru i na taj način mnogi su se zainteresirali za čuvenu sliku, pa čak i agenti osiguravajućeg društva koji su se prerušili u brijače. Koko i Zlatko u Parizu su na tragu bande koja se želi domoći skupocjene slike…

Uz karijeru, dečka i obitelj punu ljubavi, Piper Kerman jedva da podsjeća na onu nesmotrenu mladu djevojku koja je prije deset godina dostavila kovčeg pun drogeraške love. No ta ju je prošlost sustigla. Osuđena na petnaest mjeseci u zloglasnom saveznom zatvoru u Danburyju, u Connecticutu, dobrostojeća diplomantica koledža Smith postaje zatvorenicom #11187-424 – jedna od milijuna žena koje nestaju “u ludilu” američkoga kaznenog sustava. Od kada su je prvi put tražili da se skine gola kako bi je temeljito pretresli, pa sve do izlaska iz zatvora, Kerman uči kako se kretati kroz ovaj čudni svijet, prepun strogo provođenih rituala i nasumičnih pravila, gdje ne postoje utvrđene granice u nelagodnoj vezi između zatvorenika i čuvara. Tamo upoznaje žene iz svih slojeva društva, koje ju iznenađuju malenim znacima velikodušnosti, gorkim riječima mudrosti, kao i jednostavnim prihvaćanjem. Potresna, urnebesna, provokativna, Narančasta je nova crna nudi nesvakidašnji uvid u živote žena u zatvoru: zašto ih je toliko na tome mjestu i što im se tamo događa.

Roman Marka Twaina “Pustolovine Toma Sawyera” prvi je pravi realistički dječji roman ne samo u američkoj nego i u svjetskoj dječjoj književnosti. Svoju veliku popularnost u različitim zemljama svijeta zahvaljuje činjenici da se u djelu prvi put javljaju istinski živi i stvarni dječaci koji se raduju i žaloste kao sva djeca svijeta nekoć i danas, koji su spremni na različite podvale i “vragolije”, koji upravo čeznu za uzbudljivim doživljajima, vole slobodu iznad svega i teško im pada dobronamjerno pokroviteljstvo odraslih. Oni nisu nikakvi svijetli uzori, dobra, pobožna i poslušna djeca. Vole pušiti, čak i psovati, katkada i lagati, ali imaju u sebi onu istinsku, nedužnu i divnu dječju dobrotu srca, suosjećanje s onima koji stradavaju i nalaze se u nevolji, pa makar to i ne bili kreposni ljudi. Ne može im se zanijekati plemenitost, osjećajnost i dobronamjernost…